Plantarni fascitis „Bol u peti“

Plantarni-fascitis

Plantarni fascitis ili žargonski poznatiji kao termin „Bol u peti“ predstavlja upalu tetive koja se proteže cijelom dužinom donje strane stopala.

Najčešće nastaje usljed opetovanih opterećenja u predjelu plantarne fascije te se javlja kao svojevrsni sindrom prenaprezanja ovoga dijela tijela. Najčešća lokalizacija intenzivne boli je u prijedjelu hvatišta tetive na petnoj kosti, koja ako se adekvatno ne tretira, vremenom postaje sve gora i može izazvati ozbiljne probleme. Plantarna fascija se anatomski nalazi sa donje strane stopala i proteže se od petne kosti ili kalkaneusa do prstiju stopala. Zbog njene veoma važne uloge i opterećenja prilikom izvođenja pokreta javlja se ovaj problem kao posljedica različitih faktora. Najčešći faktori koji uzrokuju ovaj problem su pretvrda i anatomski te individualno ne prilagođena obuća i površina za trening kao i loše planiran i izvođen trening. Osim ovih postoje faktori koji su urođeni pa doprinose razvoju ovoga sindroma poput različitih strukturalnih deformiteta stopala. Važan faktor svakako je i neadekvatna težina ili pretilost.

Kod težih stanja ovoga oboljenja može se javiti i koštani „trn“ koji otežava proces liječenja i stalno uzrokuje probleme, pa su neophodne duge i intenzivne fizikalne terapije a na koncu je moguć i operativni zahvat ukoliko sve konvencionalne procedure ne pokazuju rezultat. Najčešći tretman koji se koristi kod liječenja ovoga stanja je krioterapija odnosno terapija ledom, korištenje antiinflamatornih i analgetskih gelova, manuelna masaža, fizikalne procedure, vježbe istezanja u različitim položajima, korištenje silikonskih uložaka, korištenje adekvatne obuće i izbjegavanje prethodno navedenih riziko-faktora a posebno onih vanjskih na koje možemo utjecati. Korištenje kinezio traka također može umanjiti i prevenirati bolove.

Vrlo jednostavna aktivnost koja povoljno utječe na bol u fasciji a koju svi možemo raditi kod svakodnevnih aktivnosti jeste „valjanje“ teniske loptice. Prilikom izvođenja ove aktivnosti dolazi do laganog istezanja i masaže fascije koja povoljno utječe na ovo stanje te ga ublažava.

Loptica.jpg

Da bi riješili ovaj sindrom moramo biti strpljivi i uporni i svakako u fazi kada je trkač van treninga neophodno je da vrijeme kvalitetno rasporedi i provodi sve navedene principe tretiranja. Samo mirovanje bez adekvatnog tretmana neće riješiti problem, jer će se intenzivna bol veoma brzo vratiti nakon ulaska u fazu treniranja.

Upala ahilove tetive – Prevencija i liječenje

ahilova

Upala ahilove tetive odnosno tendinitis (eng. Achilles tendinosis) ili u običnom žargonskom riječniku poznatiji kao sindrom prenaprezanja je učestala trkačka povreda koja se javlja najčešće nakon intenzivne fizičke aktivnosti sa karaterističnim bolom u peti i stražnjem dijelu potkoljenice.

Najčešći simtomi karateristični za ovo bolno stanje koje obično nastaje naglo kao akutni oblik ili postepeno kao hronični oblik, su bol u predjelu Ahilove tetive koja je najčešće zadebljana i crvena. Karateristično je da se bol često javlja sa pratećom ukočenošću u jutarnjim satima. Ahilova tetiva predstavlja završni dio troglavog mišića potkoljenice koji se hvata na stražnjem dijelu petne kosti.

Ova tetiva je prepoznatljiva po tome što je debela pet do šest milimetara a duga pet do šest centimetara te je to čini najsnažnijom tetivom u ljudskom organizmu. Posebne predispozicije za nastanak ovoga bolnog stanja imaju osobe sa različitim poremećajima tabana, te osobe koje koriste obuću koja je neadekvatna i neprilagođena kako anatomiji stopala tako i sportskoj aktivnosti koja se izvodi. Pred ovih faktora postoje i drugi uzročnici koji dodatno dovode i doprinose razvoju tendinoze kao što je neravnomjerna raspodjela intenziteta vježbanja. Neophodno je kvalitetno i sistemski stepenovano povećavati intenzitet aktivnosti kako bi se organizmu i lokomotornom sistemu dao  dovoljan period prilagođavanja na novu udaljenost i kilometražu ukoliko se radi o trčanju. Poseban faktor može biti i skraćena tetiva kao posljedica brzoga rasta i neusklađenosti u razvoju koštano mišićnoga sistema osobito kod adolescenata koji se bave sportskom aktivnošću. Osobama kojima je dijagnosticirana skraćenost tetive preporučuju se adekvatne vježbe istezanja odnosno strečinga ovoga dijela tijela. Pojedne osobe također mogu imati karakterističan oblik petne kosti koji je anatomski neadekvatan a nalazi se na mjestu gdje se spaja Ahilova tetiva i petna kost pa kao posljedica toga se javlja konstantna bol u peti uzrokovana trenjem. Ovim osobama se preporučuju preventivni i individualno prilagođeni silikonski ulošci. Sportistima koji imaju predispozicije za navedena stanja preporučuje se kvalitetna prevencija nakon intenzivne aktivnosti koja uključuje kvalitetno istezanje i hlađenje tetive. Kod osoba kojima je stanje takvo da je neophodno liječenje primjenjuje se konzervativni odnosno nehirurški tretman koji uključuje fizikalnu terapiju koja se sastoji od analgetskih i antinflamatornih procedura te kineziterapijskih vježbi koje se izvode u kosultaciji sa profesionalnim medicinskim licem a uključuju ekscentrične vježbe sa različitim varijacijama. Ovisno o bolnom stanju mogu se primjenjivati ukoliko je neophodno injekcije kortizona. Kod teških hroničnih stanja kod kojih ne pomaže konzervativni tretman i vremenski interval je iznimno duži od šest mjeseci pribjegava se primjeni hirurških metoda.

Najvažnije od svega navedenog je profesionalizam u radu i aktvnosti koji podrazumjeva primjenu svih preventivnih metoda i konsulatacija sa stručnim medicinskim kadrom. Ukoliko želimo održati harmoniju zdravlja u našem organizmu potrebna je disciplina i požrtvovanost, koju bi u suštini svaki profesionalni sportista morao praktikovati i primjenjivati u svom radu. Uvijek trebamo imati na umu da je zdravlje osnovni temelj i predispozicija za kvalitetnu sportsku aktivnost i zbog toga ga trebamo čuvati.